Sljedeći put kada se usred noći, blago pripiti i praznog stomaka, zaputite ka kiosku brze hrane, možda bi trebalo da razmislite šta ćete pojesti.
Istraživači sa Univerziteta za ekološke i biološke nauke u Vroclavu u Poljskoj sproveli su 2022. godine genetsku analizu 35 uzoraka kebaba i ćevapa kupljenih u različitim restoranima i kioscima brze hrane, od kojih su četiri bila u Njemačkoj, a 31 u Poljskoj.
Uz pomoć PCR metode testirali su prisustvo mesa četiri životinjske vrste: ovce, piletine, govedine i svinjetine. Na sreću, ili možda nažalost, provjeravali su isključivo te četiri vrste.
Rezultati su bili iznenađujući. Samo 28 odsto kebaba i ćevapa sadržalo je isključivo meso koje je bilo navedeno na ambalaži.
Čak 60 odsto uzoraka sadržalo je meso drugih vrsta, bilo kao zamjenu ili kao dodatak. Često su imali dosta loja, soje i soli.
Najčešće su skuplje vrste mesa, poput jagnjetine, zamjenjivane ili “razvlačene“ jeftinijim mesom, najčešće piletinom, koja pritom nije bila navedena u sastavu.
Mnogi ćevapi koji su reklamirani kao jagnjeći u stvari su sadržali pileće ili goveđe meso, a neki uopšte nisu imali jagnjetinu.
Tri uzorka jagnjećih kebaba sadržala su svinjetinu, što je posebno problematično za osobe koje je ne konzumiraju iz vjerskih ili kulturnih razloga. Pileći kebabi su uglavnom bili ispravno deklarisani, osim jednog uzorka u kojem je pronađena i govedina.
Naravno, ovi rezultati ne znače da su svi kebabi i ćevapi takvi, jer je riječ o ograničenom uzorku iz Poljske i Njemačke. Ipak, slične nalaze pokazala su i druga istraživanja širom svijeta.
U Velikoj Britaniji je još 2009. godine analizirano 494 kebaba i ćevapa iz 76 različitih oblasti. Utvrđeno je da je 40 odsto proizvoda bilo pogrešno deklarisano, dok je u 35 odsto pronađeno meso drugih životinjskih vrsta od onih navedenih. Šest kebaba čak je sadržalo svinjetinu koja nije bila navedena među sastojcima.
Pored toga, neki uzorci bili su šokantno nezdravi. Sadržali su i do 1.990 kalorija, što predstavlja čak 95 odsto preporučenog dnevnog unosa kalorija za žene, kao i 346 odsto preporučene količine zasićenih masti i 277 odsto dnevnog unosa soli.
Jedan od većih problema kod ćevapa koji se spremaju u restoranima je to što često sadrže meso druge vrste od one koja je navedena, a uz to ima visok udio masti, soli i kalorija, kao i brojne aditive i konzervanse.
Problem može biti i neadekvatna higijena tokom pripreme, jer se meso na ražnju često zagrijava više puta, što povećava rizik od bakterijske kontaminacije.
Kao i uvijek kada je riječ o hrani, kvalitet i transparentnost ostaju ključni.
