Savjet ministara nedavno je usvojio nacrt izmjena i dopuna Zakona o komunikacijama. Time je, između ostalog, predviđeno obavezno registrovanje korisnika pripejd kartica. Razlog za to je što se ovakvi brojevi nerijetko koriste jednokratno, za uznemiranjave ili anonimne dojave o postavljenim bombama.
Nekoliko maraka i eto pripejd broja za koji niko ne zna da je u vašem vlasništvu. Kada je poruka poslana, a kartica uništena, teško da onome ko nije imao dobre namjere, iko može ući u trag. Da se ovakvi slučajevi dešavaju, nije tajna. Međutim, koliko ih je niko ne zna.
Iz MUP-a Srpske ističu da su nedavno identifikovali maloljetno lice, učenika, koje je putem telefona lažno prijavilo da je u osnovnoj školi u Banjaluci postavljena bomba.
– Slobode je lišeno i lice koje se sumnjiči da je telefonski pozvalo Narodnu skupštinu Republike Srpske i reklo da je u prostorije postavljena bomba – navode u MUP-u.
Upravo to je jedan od razloga zbog kojih se mijenja Zakon o komunikacijama.
– Dakle, ne možete više kupiti karticu pripejd i biti anonimni – naglasio je Edin Forto, ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara BiH.
Nije riječ ni o kakvoj novini, jer se slična rješenja odavno primjenjuju u zemljama Evropske unije.
– Skoro polovina Evrope koristi isto takav model. Naime, radi se o tome da SIM kartica za pripejd korisnike treba da bude aktivna tek onog trenutka kada se unesu lični podaci o korisniku – ističe Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono komunikacione tehnologije u Privrednoj komori Republike Srpske.
Taj model prije godinu dana usvojila je i Srbija, pa korisnik, da bi aktivirao karticu, mora da bude identifkovan.
Postojećima je ostavljen rok da se registruju, a po njegovom isteku, kartice koje su ostale anonimne su blokirane. U M:telu kažu da je iskustvo iz Srbije pokazalo da je proces identifikacije moguće sprovesti. Ipak, ukazuju na prepreke koje u BiH još nisu uklonjene.
– Želimo ukazati da važeći Zakon o elektronskom potpisu u BiH ne uređuje elektronsku identifikaciju u širem smislu i ne prepoznaje različite modele digitalne identifikacije, zbog čega trenutno ne predstavlja adekvatan pravni osnov za elektronsku identifikaciju korisnika telekomunikacionih usluga, kao što je to bilo npr. u Srbiji – rekao je Stefan Ličina, šef Službe za odnose s javnošću, “M:tel.
Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije, u BiH je aktivno oko dva i po miliona pripejd brojeva. Riječ je o broju koji se posljednjih deset godina gotovo ne mijenja, ali stručnjaci kažu da će sigurno opadati.
– Ta vremena, gdje nas je pripejd čuvao od neželjenih pretjeranih troškova za telekom usluge, su prošla. Sada ta razlika u cijenama, paušalno, izađe skoro duplo jeftinije od korištenje postpejda – naglasio je Aleksandar Mastilović, konsultant za digitalnu transformaciju, prenosi RTRS.
Sve ovo u BiH je na dugom štapu, jer je i resorni ministar, objavljujući usvajanje izmjena Zakona o komunikacijama, naglasio „ako zakon prođe parlamentarnu proceduru“.
Naša ekipa već je snimala prilog na istu temu, kada je registrovanje pripejd korisnika, takođe, bilo najavljeno kao velika novina. Od tada je prošlo devet godina, a usvojene
