Cijene nekretnina u Republici Srpskoj posljednjih godina bilježe značajan rast, a kvadrat stana u pojedinim dijelovima Banjaluke, Bijeljine i Istočnog Sarajeva za prosječne građane postaje sve teže priuštiti. Ipak, stručnjaci iz oblasti nekretnina i privrede ističu da su cijene posljedica brojnih tržišnih faktora, od cijene zemljišta i građevinskog materijala do troškova rada i potražnje.
U Banjaluci prosječna cijena kvadratnog metra novogradnje trenutno se kreće oko 5.000 KM, dok su u udaljenijim naseljima cijene niže i mogu biti ispod 4.000 KM. S približavanjem centru grada cijene značajno rastu, pa se na atraktivnim lokacijama kreću između 7.000 i 9.000 KM, dok za pojedine luksuzne stanove dostižu i 10.000 KM po kvadratnom metru, ističe agent za nekretnine Milena Lakić.
Ona navodi da je posljednjih mjeseci zaustavljen nagli rast cijena koji je ranije bio gotovo svakodnevna pojava.
– Dešavalo se da ljudi pogledaju stan u ponedjeljak, odluče da ga kupe u srijedu, a kada pozovemo investitora, cijena već bude veća za 100 ili 200 KM po kvadratu – navela je Lakićeva gostujući u našem Jutarnjem programu.
Prema njenim riječima, u posljednjih pola godine ipak je zabilježeno određeno povećanje cijena, posebno zbog povećane potražnje za stanovima u novogradnji. Na potražnju utiču i očekivanja građana u vezi sa povratom PDV-a na prvu nekretninu.
Kako se ističe, visoke cijene nisu posljedica samo povećane potražnje, već i velikih troškova izgradnje. U formiranje cijene ulaze vrijednost građevinskog zemljišta, projektno-tehnička dokumentacija, nadzor, građevinski materijal, izvođački radovi, rente, naknade za uređenje zemljišta, kao i poslovni rizik i zarada investitora.
Mile Petrović direktor Sektora granskih Udruženja Privredne komore Republike Srpske ukazao je da cijene kvadrata posljednjih nekoliko godina više ne prate rast plata, zbog čega je, kako kaže, neophodno razmišljati o sistemskim mjerama koje bi stanovanje učinile dostupnijim.
– Jedna od mjera koja se posebno izdvaja jeste povrat PDV-a na prvu nekretninu. Pored toga, kao moguća rješenja navode se olakšavanje procedura za dobijanje građevinskih dozvola, smanjenje renti i naknada, kao i veće uključivanje lokalnih zajednica u obezbjeđivanje građevinskog zemljišta – dodaje Petrović.
On smatra da bi takve mjere mogle direktno uticati na krajnju cijenu koju plaća kupac, ali upozorava da nije realno očekivati značajniji pad cijena dok se ne smanje ulazni troškovi izgradnje.
– Posebnu pažnju kupci danas posvećuju kvalitetu gradnje i pouzdanosti investitora. Iako među građanima i dalje postoji uvjerenje da je starogradnja kvalitetnija, savremeni objekti grade se prema propisanim standardima, uz nove materijale i tehnologije – dodaje Petrović.
Kod kupovine stana, osim lokacije, građani najviše gledaju urednost dokumentacije, raspored prostorija, orijentaciju, sprat i kvalitet objekta. Zbog visokih cijena kvadrata, najtraženiji su manji stanovi – od 35 do 45 kvadrata sa jednom spavaćom sobom, te stanovi od oko 53 do 57 kvadrata sa dvije spavaće sobe.
– Jedan od sve većih problema u novim naseljima jeste i nedostatak parking prostora. Dok su ranije porodice uglavnom imale jedan ili nijedan automobil, danas domaćinstva često posjeduju dva ili više vozila. Garažno mjesto u novogradnji može koštati između 30.000 i 40.000 KM, što je za građane koji stan kupuju kreditom dodatno finansijsko opterećenje – ističe Lakićeva.
Na tržištu značajnu ulogu ima i dijaspora. Sagovornici odbacuju tvrdnje da upravo građani iz inostranstva podižu cijene nekretnina, ističući da cijenu određuje investitor, odnosno prodavac, dok tržište kroz potražnju određuje da li će stan po ponuđenoj cijeni biti prodat.
Dijaspora, kako navode, predstavlja značajnu grupu kupaca, a mnogi koji žive i rade u inostranstvu nekretninu u Republici Srpskoj kupuju nakon godina štednje, često kao dugoročnu investiciju ili mogućnost povratka.
Iako trenutno nema naznaka značajnijeg pada cijena stanova,sagovornici ocjenjuju da bi kombinacija sistemskih mjera, veće ponude građevinskog zemljišta, efikasnijih procedura i finansijske podrške kupcima mogla dugoročno učiniti nekretnine dostupnijim prosječnim građanima.
