BANJALUKA – Ubistvo vlasnika “Sector Securityja” Slaviše Krunića i njegovog tjelohranitelja Žarka Pavlovića te ranjavanje vozača Gorana Ilića još nisu potpuno rasvijetljeni, jer nema odgovora na dva ključna pitanja: ko su nalogodavci, te šta je motiv zločina koji je prije sedam godina šokirao Banjaluku i cijelu BiH.
Rekao je to za “Nezavisne novine” odlično obaviješteni izvor, koji dodaje da je tokom jednog od ročišta sudija pitao postupajuću tužiteljku da li su utvrdili šta je motiv ove brutalne likvidacije, izvedene u Glamočanima, kod Laktaša, 22. aprila 2019. godine, ali nije dobio odgovor.
Pokušali, ali nisu uspjeli
“Tužiteljka je rekla da su pokušali utvrditi motiv, ali da nisu uspjeli. Niko ne ode i ne ubije nekoga bez razloga, tako da se ne može reći da je ovaj slučaj završen”, rekao je sagovornik “Nezavisnih novina”.
Iz Republičkog javnog tužilaštva podsjećaju da je njihovo posebno odjeljenje vodilo postupak u vezi sa ubistvom Slaviše Krunića, koji je okončan osuđujućom presudom.
“U vezi sa Vašim pitanjem da li Tužilaštvo utvrđuje ko su nalogodavci i šta je motiv ubistva, potrebno je napomenuti da Tužilaštvo ne može saopštavati informacije o mjerama i radnjama koje sprovodi ili planira sprovoditi u predmetima u kojima postupa”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Republičkog javnog tužilaštva.
Dobili 85 godina zatvora
Ovaj predmet, inače, nije završen ni za optužene… Benedi Đukanović, Emilio Baldo i Rodoljub Gajić su prije nekoliko sedmica u Vrhovnom sudu Republike Srpske osuđeni na ukupno 85 godina zatvora. Đukanović je, naime, osuđen na jedinstvenu kaznu od 40 godina, Baldo na 25 godina, a Gajić na 20 godina zatvora.
Presudu je izrekao Vrhovni sud Republike Srpske nakon što je žalbe branilaca odbio kao neosnovane i potvrdio prvostepenu presudu koju je izrekao Okružni sud u Banjaluci, ali ni ova presuda nije pravosnažna, jer je riječ o kaznama dugotrajnog zatvora.
Moguća žalba
“Dakle, i na ovu presudu Vrhovnog suda moguće je uložiti žalbu”, pojasnio je izvor “Nezavisnih novina”.
U Zakonu o krivičnom postupku (ZKP) Republike Srpske je jasno definisano kada drugostepena presuda nije pravosnažna.
“Protiv presude drugostepenog suda dopuštena je žalba u slučaju ako je drugostepeni sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora, kaznu doživotnog zatvora ili potvrdio presudu prvostepenog suda kojim je izrečena takva kazna”, piše, između ostalog, u ZKP-u Republike Srpske.
Podsjećamo da su ranije branioci optuženih zatražili od Vrhovnog suda Republike Srpske da ukine ponovljenu presudu Okružnog suda u Banjaluci i da se novo suđenje održi pred Vijećem Vrhovnog suda. Sa druge strane, Republičko javno tužilaštvo smatralo je da su u ponovljenom postupku otklonjeni svi nedostaci i manjkavosti iz prethodno ukinute presude i da je potrebno potvrditi prvostepenu presudu.
Žele istinu
Đukanovićev branilac, advokat Tatjana Vasić, ukazivala je na to da se događaj nije odigrao onako kako je navedeno u optužnici, te da i odbrana želi da utvrdi istinu.
Baldo je prvo, u ranijoj presudi koja je ukinuta, bio oslobođen zbog nedostatka dokaza, a zatim osuđen u ponovljenom postupku na 25 godina, te je njegov branilac Nebojša Milanović rekao da je izveden samo jedan dokaz koji smatra nezakonitim.
Gajić je oglašen krivim za pomaganje ubistva tako što je ubijenom Željku Kovačeviću, koji je označen kao jedan od napadača, dojavljivao informacije o Kruniću, a njegov advokat Svetozar Bajić smatrao je da je tokom cijelog postupka sud preuzeo ulogu istražnih organa.
Odavanje informacija
Krunić i Pavlović, podsjetimo, izrešetani su u službenom džipu tojota na putu za Krunićevo porodično imanje. Kako je navedeno u optužnici, Đukanović i Baldo su organizovali zločin zajedno sa Kovačevićem, koji je nastradao u razmjeni vatre tog 22. aprila prije tačno sedam godina.
Đukanović i Kovačević su označeni kao direktni izvršioci zločina i, kako je navedeno u optužnici, oni su ispalili najmanje 36 hitaca na džip žrtava u blizini Krunićeve kuće. Optužnica Baldu tereti da je bio osmatrač i dojavljivač i da je javio kada je Krunićevo vozilo krenulo u zasjedu. Gajića optužnica tereti da je Kovačeviću odavao informacije o kretanju i navikama Krunića kako bi mu zauzvrat Kovačević oprostio novčani dug. Ubijeni Krunić je poznati biznismen i bio je vlasnik nekoliko kompanija, koje su tada zapošljavale oko 1.800 zaposlenih.
