Izrael je tokom noći izveo nove vazdušne udare na Teheran, dok je Iran odgovorio lansiranjem projektila prema Izraelu, a sukob se istovremeno proširio na čitav Zaliv nizom napada dronovima i raketama.
Eksplozije su odjekivale iznad Jerusalema i u iranskoj prijestonici, dok analitičari upozoravaju na ozbiljnu eskalaciju i moguće dugotrajne globalne posljedice.
Izrael i Iran nastavili su razmjenu napada, dok se sukob ubrzano širi na širi region Bliskog istoka.
Sukob se širi na cijeli Zaliv
Sukob je u posljednjim satima dobio regionalnu dimenziju. Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt, Saudijska Arabija i Bahrein prijavili su napade projektilima i dronovima, a aktivirani su i sistemi protivvazdušne odbrane. U Bahreinu su sirene natjerale stanovništvo u skloništa, dok je šrapnel izazvao požar u skladištu.
Tokom noći Iran je lansirao više projektila prema Izraelu, a iznad Jerusalema su se čule snažne detonacije presretanja. Izraelska vojska potvrdila je da je identifikovala više projektila, uključujući i one sa kasetnim bojevim glavama, ali zasad nema izvještaja o žrtvama.
Istovremeno, izraelski napadi na Teheran nastavljeni su i tokom noći, dok iranski mediji navode da je glavni grad ponovo bio meta bombardovanja, upravo u vrijeme kada se u zemlji obilježava Nowruz, persijska Nova godina.
Iran pod pritiskom, Izrael najavljuje nastavak operacija
Iran je, prema ocjenama zapadnih zvaničnika i vojnih analitičara, pod sve većim pritiskom, dok izraelski premijer Benjamin Netanyahu tvrdi da su ključni vojni kapaciteti Teherana „desetkovani“. Bivši komandant NATO Vesli Klark ocijenio je da se Iran trenutno nalazi u „bezizlaznoj situaciji“.
Netanyahu je na vanrednoj konferenciji za medije poručio da Izrael ima tri ključna cilja: uništenje iranskog nuklearnog programa, eliminaciju balističkih projektila i stvaranje uslova za promjene unutar Irana. Naglasio je i da će operacije trajati „koliko god bude potrebno“, uz snažnu podršku Sjedinjenih Američkih Država.
Istovremeno, potvrđeno je da je Izrael na zahtjev predsjednika Donalda Trumpa privremeno odgodio nove napade na iranska gasna polja, što ukazuje na pokušaje da se spriječi dodatna destabilizacija energetskog tržišta.
Energetsko tržište na udaru
Rat već ima ozbiljne globalne ekonomske posljedice. Cijene nafte naglo su porasle, a zatvaranje Hormuškog moreuza i napadi na energetsku infrastrukturu doveli su do poremećaja u snabdijevanju.
Američki ministar finansija Scott Bessent najavio je mogućnost ukidanja sankcija na dio iranske nafte kako bi se stabilizovalo tržište.
Napadi su već pogodili ključne energetske objekte. Katar procjenjuje da će šteta na postrojenju za ukapljeni prirodni gas smanjiti proizvodnju za 17 odsto u narednih pet godina, uz gubitke od oko 20 milijardi dolara godišnje.
Globalne posljedice i rast tenzija
Evropa takođe osjeća posljedice sukoba. Berze su u padu, cijene energije rastu, a Evropska komisija najavljuje hitne mjere za ublažavanje udara na potrošače, uključujući smanjenje poreza na električnu energiju.
U međuvremenu, diplomatske tenzije rastu. Više svjetskih sila, uključujući Veliku Britaniju, Francusku i Japan, izrazile su spremnost da osiguraju bezbjedan prolaz kroz Hormuški moreuz, jednu od ključnih tačaka globalne trgovine energentima.
Dok rat ulazi u novu, opasniju fazu, procjene ukazuju da bi sukob mogao potrajati, uz sve veći rizik od šire regionalne destabilizacije i dugoročnih posljedica po globalno tržište energije i bezbjednost.
