Prema narodnim vjerovanjima Bogojavljenska noć je najmoćnija u godini

Srpska pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju 19. januara veliki hrišćanski praznik – Bogojavljenje, tradicionalnim plivanjem za Časni krst u gradovima širom Srbije.

Na ovaj dan proslavlja se uspomena na Hristovo krštenje na reci Jordan i javljanje Boga u obliku goluba i glasa: “Ovo je Sin moj i Njega poslušajte”.

Na Bogojavljenje, 19. januara, završavaju se nekršteni dani.

Na taj dan u svim crkvama i hramovima osvećuje se voda. To je svečani obred kojem, skoro redovno, prisustvuje mnoštvo naroda, koji osvećenu vodu nose svojim domovima, jer se ta Sveta Vodica – Bogojavljenska, čuva u svakom domu preko cijele godine kao velika svetinja, a koristi se samo u velikoj nuždi (bolesti, uznemiravanje od strane zlih duhova).

U nekim našim krajevima običaj je da sveštenik sam raznosi Bogojavljensku vodicu po domovima vjernika.

Bogojavljenje spada u jedan od najvećih hrišćanskih praznika, pa shodno tome, razvili su se mnogi narodni običaji vezani kako za sam taj dan, tako i za noć uoči Bogojavljenja, piše Kurir.

Otvaranje nebesa

Ovo je najpoznatiji običaj vezan za Bogojavljensku noć. Naime, vjeruje se da se dan pred Bogojavljenje, tačno u ponoć otvaraju nebesa. Tom prilikom treba da se pogleda nebo i zamisle želje za koje se vjeruje da će se sigurno ostvariti.

Ogledalce ispod jastuka

Običaj je da neudate d‌jevojke veče pred Bogojavljenje stave ogledalce ispod jastuka, jer se vjeruje da će tako sanjati mladića za koga će se udati.

Voda sa izvora

U nekim krajevima je običaj da na Bogojavljensko jutro mlade d‌jevojke odlaze do netaknutog izvora vode, bace u njega nekoliko zrna pšenice ili neke druge žitarice i kažu: “Kako ide voda, tako da ide i berićet u naše njive”. Zatim zahvataju vodu i nose je svojim ukućanima. Ponegd‌je se još sačuvao običaj da ukućani popiju malo te vode preko sjekire, jer se vjeruje da će se na taj način izbjeći svađa među njima.

Predskazanje vremena

Običaj je negd‌je da starije žene na Bogojavljenje vode računa o vremenskim prilikama i tako predskazuju kakva će godina biti. Ako, recimo, taj dan bude mraza i snijega, vjeruje se da će godina biti rodna, a vedro vrijeme najavljuje sušnu godinu.