Ove godine zimsko računanje vremena počinje u noći između subote i nedjelje, 25. i 26. oktobra.
U 3:00 ujutru časovnici se vraćaju jedan sat unazad, na 2:00, čime se završava letnje računanje vremena.
Iako se godinama unazad pričalo da hoće i da je inicijativa i zvanično pokrenuta pred organima Evropske unije, sada je više nego jasno da se pomjeranje kazaljki neće ukinuti, bar ne u narednim godinama.
Ovogodišnje pomjeranje u odnosu na prethodne godine je najranije, a 26. oktobra sat je pomjeren posljednji put prije 11 godina.
Ideja je u početku bila jednostavna – manja potrošnja električne energije zahvaljujući dužim danima. Međutim, ta računica danas djeluje prevaziđeno, ali praksa nije ukinuta.
Evropska komisija je 2018. godine pokrenula inicijativu za ukidanje pomjeranja sata, ali dogovor o tome da li zadržati ljetnji ili zimski režim nikada nije postignut, a dokle god se EU ne dogovori, i Srbija će nastaviti sa dosadašnjom praksom.
Istraživanja pokazuju i drugu stranu. Osim što više ne donosi značajnu energetsku korist, pomjeranje sata ima i negativne efekte po zdravlje: manjak sna, smanjenu koncentraciju, češće saobraćajne nesreće, pa čak i veći rizik od srčanih tegoba. Ipak, svake godine kazaljke okrećemo napred i nazad.
Kako se lakše prilagoditi promjeni vremena?
Ako želite da ublažite negativne efekte promene sata, možete:
Postepeno menjati ritam spavanja nekoliko dana ranije – leći i ustajati 15–30 minuta kasnije ili ranije.
Izbegavati kofein i obilne obroke prije spavanja.
Provoditi više vremena na dnevnoj svjetlosti, naročito ujutru.
Održavati stabilnu rutinu odlaska na spavanje i buđenja, piše Telegraf.
