Od početka godine zabilježene su nove cijene pojedinih pekarskih proizvoda u Srpskoj gdje je hljeb poskupio i do 30 feninga, a proizvođači opravdanje za ovakve korekcije nalaze u rastu plata i troškova za struju.
Iako se pojedinačna poskupljenja mjere u feninzima, građani ističu da se njihov kumulativni efekat sve više osjeća, posebno u uslovima već povećanih troškova za hranu, energente i druge osnovne životne potrebe. Predstavnici udruženja potrošača upozoravaju da i minimalne korekcije cijena osnovnih namirnica dodatno opterećuju kućne budžete pa naglašavaju da proizvođači još imaju prostor za uštede kroz racionalnije poslovanje.
S druge strane, pekari ističu da su korekcije cijena neminovne zbog rasta troškova rada i energije i da bez njih nije moguće održati proizvodnju.
Vlasnik banjalučke kompanije “Krajina klas”, u okviru koje posluje lanac pekara “Manja”, Saša Trivić ističe da početkom godine nisu mijenjali cijene svih pekarskih proizvoda te da su tamo gdje je do korekcije došlo povećanja iznosila između dva i tri odsto.
– To je bilo i očekivano s obzirom na rast plata i cijena električne energije. Međutim, veliko je pitanje da li će i takav minimalan rast pokriti sve troškove koji nas očekuju. Danas na cijenu naše proizvodnje najviše utiču plate, koje učestvuju sa oko 30 odsto, dok gorivo, koje je pojeftinilo, nema presudan uticaj – rekao je Trivić, dodajući da gramaže hljebova nisu mijenjali već pet godina.
Sličan stav ima i direktor “Žitoprerada” iz Prijedora Zoran Kos, koji navodi da bi eventualni rast cijena električne energije i plata mogao dovesti i do blagog poskupljenja brašna.
– Govorimo o povećanju od pola marke do marku po vreći od 25 kilograma, koja sada košta od 22 do 28 KM, u zavisnosti od kvaliteta. Ako do poskupljenja dođe, ono bi iznosilo od dva do četiri feninga po kilogramu – kazao je Kos, dodajući da će konačne kalkulacije biti napravljene nakon što utvrde troškove struje.
Predsjednik Udruženja mlinara i pekara regije Bijeljina Radenko Pelemiš naglašava da među pekarima za sada nema odluke o novim poskupljenjima i da će se čekati da se sagledaju svi ulazni troškovi.
– Svjesni smo da situacija za građane nije laka i ne želimo da po svaku cijenu povećavamo cijene. Napravićemo računicu i vidjeti koja je najniža cijena sa kojom možemo poslovati, jer ne možemo raditi u minusu. Plate pekara moraju rasti da bismo zadržali radnu snagu, ali u naredna dva mjeseca sigurno nećemo dirati cijene, jer imamo dovoljne zalihe brašna – istakao je Pelemiš.
Iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” upozoravaju da su poskupljenja neopravdana. Izvršna direktorica ovog udruženja Murisa Marić smatra da pekari imaju prostor da racionalizuju poslovanje bez udara na džepove građana.
– Svjedoci smo da se ogromne količine pekarskih proizvoda dnevno bacaju. Kada bi se sabralo koliko hljeba i peciva završi u otpadu, vidjelo bi se da su tu gubici daleko veći od onih koje pokušavaju da nadomjeste poskupljenjima. Tih nekoliko feninga na kraju mjeseca za građane znači desetine maraka – istakla je Marićeva.
Ekonomista Aleksandar Ljuboja ističe da je rast ulaznih troškova neminovan, ali da on mora biti racionalan.
– Plata i trošak električne energije rastu i to se mora odraziti na krajnju cijenu, ali taj rast ne smije biti monopolistički niti služiti za stvaranje ekstra profita. Poskupljenja nas očekuju, ali ona moraju biti realna i opravdana – poručio je Ljuboja.
Iznenađenje
Banjalučanka Marija Arsenić kaže da su je nova poskupljenja pekarskih proizvoda neprijatno iznenadila. Ističe da je hljeb, koji je do manje od mjesec dana u jednom banjalučkom marketu plaćala 2,30 KM sada 2,50 KM, dok je u drugoj trgovini vekna koja je koštala 1,50 KM poskupjela na 1,80 KM.
– Naizgled to su mali iznosi, ali se na mjesečnom nivou značajno odražavaju na kućni budžet, pogotovo u uslovima kada su već skočili svi drugi troškovi. A od najavljenog “povećanja” plata, kao i do sada, većina građana neće osjetiti nikakvu korist – kazala je Arsenićeva.
