Republika Srpska bi, ukoliko se na vrijeme poslože sve kockice, na dan proslave svog 35. rođendana mogla da ima novi ustav, o kojem se već godinama polemiše, a čije pokušaje izmjena su blokirali, u prvom redu, bošnjački političari i stranci.
Neke od predloženih promjena
- Zakoni Parlamentarne skupštine BiH primjenjivaće se na teritoriji Srpske tek nakon što ih potvrdi Narodna skupština
- Republika Srpska ima pravo na samoopredjeljenje
- Banjaluka glavni grad, prestonica Istočno Sarajevo/Pale.
- Republika Srpska ima svoju vojsku
- Ukidanje Vijeća naroda i pozicija potpredsjednika
Priča o potrebi usvajanja novog teksta Ustava Republike Srpske otvorena je prije više od deset godina, ali je zaustavljena u Vijeću naroda Srpske, gdje su bošnjački delegati, prvenstveno iz stranaka sa sjedištem u Federaciji, u proteklim sazivima imali dovoljan broj ruku da “obore” ustavne reforme.
Svojevremeno zatišje je prekinuto lani u martu, kada je Narodna skupština na posebnim sjednicama pokrenula procedure i razmatranje novog Ustava Republike Srpske. Nacrt novog ustava, sa 150 članova, je usvojen u republičkom parlamentu 13. marta prošle godine u vrijeme najveće političke krize u BiH od Dejtona. U njegovom tekstu je izražena opredijeljenost za poštovanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uz stav da Srpskoj pripadaju sve državne funkcije i nadležnosti, osim onih koje su članom tri Ustava BiH izričito predviđene kao nadležnosti institucija BiH. Predviđeno je i pravo na samoopredjeljenje, uvođenje Vojske Srpske, ukidanje Vijeća naroda i potpredsjednika, proglašenje Banjaluke za glavni grad, jer je to još Sarajevo u važećem Ustavu, dok bi Istočno Sarajevo, odnosno Pale, mogle da budu njena prestonica.
Republički parlament je tada prihvatio i zaključak o upućivanju nacrta u raspravu u trajanju od 30 dana. Članovi radne grupe, koja je formirana da pomogne skupštinskom Odboru za ustavna pitanja u izradi novog ustava, su tokom rasprava u gradovima širom Srpske naglašavali da je postojeći Ustav iz 1992. godine pretrpio brojne izmjene kroz amandmane, među kojima je enorman broj nametnutih od strane visokih predstavnika.
Da ovo pitanje nije zaboravljeno nagovijestio je bivši predsjednik Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je za RTRS otkrio da je plan da 9. januara bude proglašen novi Ustav Republike Srpske.
– Planiramo da 9. januara proglasimo novi Ustav Republike Srpske. Ako ne stignemo tada, vidjećemo da to bude neki sljedeći datum – rekao je Dodik.
Novi ustav bi, naveo je, trebalo da bude savremen, uvažava konstitutivnost naroda i spriječi zloupotrebe u funkcionisanju Republike Srpske.
– Niko neće ugušiti Srbe, Hrvate i Bošnjake, ali će omogućiti da se demokratska kvalifikovana većina može vidjeti kroz jedan sistem, da svako u suštini treba da bude saslušan, da se zna njegov stav i da se vidi šta je racionalno – rekao je Dodik, dodajući da najavljene promjene nisu usmjerene protiv Bošnjaka, već protiv zloupotreba institucionalnih mehanizama i protiv zloupotreba Sarajeva.
Najavljeni kraj priče o novom tekstu ustava dolazi u vrijeme kada se čekaju zvanični rezultati opštih izbora u BiH, nakon čega će biti stvoreni uslovi za konstituisanje novog saziva Narodne skupštine i Vijeća naroda, institucija koje igraju ključnu ulogu na putu ka konačnom usvajanju izmjena Ustava. Izborni rezultati bi trebalo da budu potvrđeni do 3. novembra, odnosno izuzetno do 20 novembra. Konstitutivna sjednica Skupštine biće, prema propisima, održana u roku od 15 dana od dana potvrde rezultata, a na prvoj sjednici se pokreće i inicijativa za izbor delegata u Vijeću naroda.
Bošnjački delegati iz federalnih stranaka, prema posljednjim izjavama, u ovom sazivu neće kontrolisati dvije trećine Kluba što, pod uslovom da ne bude primjedbi iz klubova srpskog i hrvatskog naroda, stvara preduslov za usvajanja novog ustava.
Predsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić kaže da je isključivo pakost bila prepreka za usvajanje novog ustava, bilo da je riječ o stavu bošnjačkih lidera ili Ustavnog suda BiH.
– Da li je ikome normalno da Banjaluka nije glavni grad i da formalno imamo da je to Sarajevo, čak nije ni Istočno Sarajevo. Svi bi trebalo da sarađujemo kada je riječ o tom pitanju – Srbi, Hrvati, Bošnjaci, pozicija i opozicija, ali tu je i odluka Ustavnog suda BiH koja je stopirala određene odluke. Vidjećemo da li ćemo ponavljati javne rasprave ili ići na neku od opcija hitnog odlučivanja. Na nama je. Niko drugi nam neće usvajati ustav niti ćemo mi dozvoliti da neko određuje kakav će on biti – poručio je juče prvi čovjek republičkog parlamenta za “Glas Srpske”.
Intervencije
Prvi Ustav Republike Srpske usvojen je 28. februara 1992. pod imenom Ustav Srpske Republike BiH. Od 1992. do 2011. godine mijenjan je i dopunjavan čak 17 puta, sa 122 amandmana, što, prema riječima i pravnika i političara, ukazuje na to da je ustavnopravni sistem značajno reformisan i to mahom pod pritiskom visokih predstavnika.
