Dvije teške saobraćajne nesreće u samo nekoliko dana, u kojima su u Banjaluci teško povrijeđeni pješaci, ponovo su otvorile pitanje koliko su pješaci zaista bezbjedni na gradskim ulicama. Posljednja nesreća, koja se dogodila sinoć, još je jedan u nizu alarma koji ukazuju da pješački prelazi , trotoari i putevi sve češće postaju mjesta stradanja, umjesto sigurnosti.
Sinoć je u banjalučkom naselju Tunjice pješak B.P. iz Banjaluke zadobio teške povrede kada ga je udario automobil marke „audi“, kojim je upravljao M.K. iz Banjaluke.
Od zadobijenih povreda, pješak je odmah prebačen u Univerzitetsko-klinički centar u Banjaluci, gdje je priključen na aparat za mehaničku ventilaciju. Sve dalje prognoze su, kako navode iz UKC RS, neizvjesne.
Podsjećamo, u nesreći koja se 11. januara dogodila na Bulevaru srpske vojske u Banjaluci, teško je povrijeđena žena pješak V.G. (63). Ona se trenutno takođe nalazi u UKC RS i priključena je na aparat za mehaničku ventilaciju.
Da problem nije izolovan, pokazuju i podaci Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, prema kojima je u prvih 11 mjeseci 2025. godine u Srpskoj smrtno stradalo 20 pješaka. Ovi brojevi nameću pitanje da li postojeće mjere, infrastruktura i saobraćajna kultura pružaju dovoljnu zaštitu najranjivijim učesnicima u saobraćaju.
Zamjenik direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, Milija Radović, upozorava za Srpskainfo da su pješaci u zimskom periodu dodatno ugroženi, jer zbog leda i neodržavanih trotoara često nisu u mogućnosti da se njima kreću. U takvim situacijama prinuđeni su da izlaze na kolovoz, čime se direktno izlažu riziku od saobraćajnih nesreća.
Dodatni problem, kako navodi, predstavlja i česta uzurpacija trotoara parkiranim vozilima, kontejnerima i drugim preprekama, zbog čega pješaci nerijetko nemaju drugu opciju osim kretanja kolovozom, gdje je opasnost od stradanja znatno veća.
“Čest uzrok saobraćajnih nezgoda u gradu je neobraćanje pažnje na kretanje pješaka. Prema indikatorima koje mjerimo, u Banjaluci svaki peti vozač koristi mobilni telefon tokom vožnje. Nažalost, riječ je o prekršaju koji se teže otkriva. Ipak, MUP Republike Srpske napravio je značajan iskorak ugradnjom softvera u kamere koje mogu registrovati i korištenje mobilnog telefona. Još uvijek, međutim, kazna za ovaj prekršaj nema dovoljan odvraćajući efekat. Ona iznosi 100 KM, odnosno 50 KM ako se plati u roku od osam dana. Za razliku od toga, Srbija u novom zakonu najavljuje znatno strože kazne za korištenje mobilnog telefona, u iznosu od oko 50.000 dinara, što je oko 800 KM, dakle kazne su mnogo drastičnije”, rekao je Radović.
Radović upozorava da je u Banjaluci prisutan veliki broj neobilježenih i neuređenih pješačkih prelaza, što dodatno ugrožava bezbjednost pješaka u saobraćaju.
Istovremeno, kako kaže, pješaci nerijetko prelaze kolovoz mimo obilježenih prelaza, a dodatni problem predstavlja i korištenje mobilnih telefona prilikom prelaska ulice, čime se rizik od saobraćajnih nesreća dodatno povećava.
Kako bi se stanje poboljšalo, Radović smatra da je neophodno uvesti strože kazne, ali i sprovoditi kontinuirane edukativne kampanje usmjerene i na pješake i na vozače, uz istovremeno redovno održavanje saobraćajne infrastrukture i signalizacije.
