U digitalnom dobu, sigurnost na internetu postaje sve važnija, a jednako sa napretkom ove tehnologije napreduju i evoluiraju metode online prevara. Jedan od najčešćih oblika ovakvih napada je phishing – lažne web stranice i poruke koje se predstavljaju kao vjerodostojne, s ciljem da prevare korisnike i dođu do njihovih ličnih podataka.
Ovo je na svojoj koži osjetio i Banjalučanin G.K. koji je putem poznate internet stranice oglasio prodaju kućnog aparata na koju mu se ubrzo putem Vibera javio potencijalni kupac
Oglašeni proizvod je bila bila pegla za koju je G.K. odredio cijenu od 100 KM.
Zainteresovani kupac se predstavio kao Nikola P. iz Trebinja i rekao da će on sve da organizuje preko brze pošte.
Prvo upozorenje
Nakon toga je kupac poslao link koji treba da dokaže da je uplaćen iznos koji je potreban za transakciju. Ne sumnjajući ništa G.K. je otvorio pomenuti link koji vizuelno podsjeća na website brze pošte koja djeluje u BiH.
Drugo upozorenje
Potpuno predvidivši prvi znak da nešto nije u redu a to je sumnjiva web adresa koja ne odgovara onoj brze pošte, G.K. je krenuo da popunjava formular koji je zahtjevao kompletne podatke o bankovnoj kartici a ne samo broj tekućeg računa na koji bi trebalo da bude prebačeno pomenutih 100 KM.
Ovo je bio drugi signal da stvari nistu čiste jer se postavlja logično pitanje zašto nekome trebaju svi podaci tuđe bankovne kartice pa čak i trocifreni sigurnosni kod na poleđini kartice (CCV) osim ako ne za prevaru i krađu sredstava.
Ne sluteći ništa G.K. je naivno popunio formular pa čak i zahtjev da se napiše tačan iznos sredstava na računu prodavca.
Treće i najveće upozorenje
Zahtjev da na internetu otkrijete podatak koji je lična stvar i koja se osim vlasnika računa ne tiče nikoga, bila je treći i najveći signal da je u pitanju mutna radnja.
Još kada je iz desnog ugla iskočio oblačić tehničke podrške koji je objasnio da na bankovnom računu prodavca mora biti bar 300 KM kako bi bi račun mogoa da bude verifikovan kao aktivan, stvari su bile jasne.
Da ironija bude veća, Sofia iz tehničke podrške je kao razlog za ovaj zahtjev navela da pomenuta brza pošta ne dozvoljava prenose novca namijenjene za kriminalne aktivnosti ili poslane na tek otvorene bankovne račune.
Klik koji otkriva sve
Kratak klik na logo brze pošte na linku koji je kupac poslao, pokazao je da je u pitanju tek slika a ne link koji bi trebao da vodi nazad na početnu stranicu internet prezentacije brze pošte.
Konačno se se sve kockice sklopile a sreća u nesreći je da prodavac na računu banke imao tek 6,89 KM koje očigledno nisu bile dovoljno krupan plijen za internet prevaranta. Da je G.K. imao na računu zatraženih minimalnih 300 KM vjerovatno bi ostao bez njih.
Kako da se zaštite od internet prevara možete da saznate ovdje a MUP Republike Srpske se redovnog oglašava o ovom pitanju i upozorava građane na oprez, navode Nezavisne novine.
