SARAJEVO – U periodu od 1996. do kraja 2025. godine državljanstva BiH odrekle su se 102.318 osoba.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, zabilježen je trend pada odricanja državljanstva BiH od 2022. godine pa do kraja 2025, piše Kliks.
Najveći skok odricanja državljanstva naše zemlje zabilježen je 2003. godine, kada je ta brojka dostigla skoro 10.000 u samo jednoj godini.
Od 2008. do 2015. godine zabilježen je period stagnacije, kada se državljanstva godišnje odricalo u prosjeku 3.500 osoba. Zatim period od 2016. do 2019. donosi blagi skok, kada se državljanstva BiH odricalo više od 4.000 osoba.
Pregled po godinama:
- – 6
- – 6
- – 13
- – 19
- – 63
- – 2.608
- – 8.346
- – 9.128
- – 7.057
- – 5.698
- – 4.739
- – 4.684
- – 3.509
- – 3.316
- – 3.606
- – 3.394
- – 3.514
- – 3.538
- – 3.519
- – 3.591
- – 4.441
- – 4.503
- – 4.493
- – 4.159
- – 3.168
- – 3.110
- – 2.622
- – 2.219
- – 1.669
- – 1.580.
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH za Kliks su kazali da se najčešće radi o odricanju radi sticanja državljanstva Njemačke i Austrije.
– U postupku odricanja od državljanstva BiH stranke nisu dužne da kažu druge razloge osim činjenice da već posjeduju, ili da im je zagarantovano sticanje državljanstva druge države. U neformalnim razgovorima najčešće navode kao razlog rješavanje radno-pravnog statusa, pravo na posjedovanje nekretnina, olakšano putovanje, olakšano studiranje u inostranstvu -, kažu nam iz Ministarstva civilnih poslova.
BiH ima potpisane sporazume o dvojnom državljanstvu sa Srbijom, Hrvatskom i Švedskom te građani koji stiču državljanstvo tih država mogu zadržati i državljanstvo BiH.
Državljanstvo Njemačke
Bitno je naglasiti da je Njemačka 2024. godine promijenila svoj zakon, koji je do tada nalagao odricanje od državljanstva matične države (non-EU) kao uslov za sticanje državljanstva Njemačke. Taj novi zakon dopušta sticanje njemačkog državljanstva bez obaveze odricanja od matičnog.
Međutim, i dalje postoji problem koji imaju građani koji su njemačko državljanstvo stekli prije juna 2024. godine i koji su se zbog toga odrekli državljanstva, jer š zakon BiH ne dozvoljava da vrate državljanstvo BiH ukoliko se ne odreknu njemačkog.
Ambasador BiH u Njemačkoj Damir Arnaut za Kliks kaže da je odmah po stupanju na dužnost, odnosno i prije usvajanja izmjena njemačkog zakona, naložio da se svima koji zatraže odricanje sugeriše da sačekaju izmjene.
Ambasada i konzulati skoro da više i nemaju zahtjeva za odricanje od državljanstva BiH.
– Ostaje, međutim, problem preko 100.000 naših ljudi koji su se u ranijim godinama odrekli državljanstva BiH kako bi stekli njemačko. Naš zakon im dozvoljava da vrate. državljanstvo samo pod uslovom da se odreknu njemačkog, što će realno rijetko ko uraditi. U ekonomskom je i svakom drugom interesu BiH da ukloni tu nelogičnu odredbu iz svog zakona. Oko tog pitanja naša dijaspora u Njemačkoj ima jedinstven stav, bez obzira na nacionalnu, regionalnu ili bilo koju pripadnost – kaže Arnaut.
Kada je riječ o osobama koje su ostvarile pravo na državljanstvo BiH, iz Ministarstva civilnih poslova BiH je objašnjeno da imaju evidenciju za osobe koje stječu pravo po osnovu člana 13. Zakona o državljanstvu BiH.
Član 13.
(1) Sljedeća lica imaju pravo da dobiju državljanstvo BiH na osnovu zahtjeva bez ispunjavanja uslova iz člana 9. stav (1) tač. b) i f).
- a) emigranti koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu,
- b) prva i druga generacija potomaka lica navedenih u stavu (1) koji su se vratili u Bosnu i Hercegovinu,
(2) Bračni drug lica navedenog u stavu (1) ovog člana, ima pravo na sticanje državljanstva BiH na osnovu molbe bez ispunjavanja zahtjeva iz člana 9. stav (1) tačka b) ukoliko ispuni uslove člana 10. tač. a) i b).
Od 1. januara 2025. godine do 31. decembra 2025. godine po članu 13. državljanstvo BiH je dobilo 15 osoba.
Državljanstvo BiH u 2025. godini dobile su tri osobe iz Rusije, tri osobe iz Turske, dvije osobe iz Crne Gore, dvije osobe iz Hrvatske te po jedna osoba iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Egipta, Austrije, Jermenije i Luksemburga.
