BEOGRAD – Srpska pravoslavna crkva i vjernici danas obilježavaju Veliki petak – Hristovo stradanje, najtužniji dan za hrišćane, kada je Isus osuđen i razapet na Golgoti žrtvujući se za sve ljude i spasenje svijeta.
To je dan velike žalosti, ali i uvod i priprema za Vaskrs, koji je najveći hrišćanski praznik.
U znak tuge i žalosti, na Veliki petak ne zvone crkvena zvona počev od bdenija na Veliki četvrtak, a na bogosluženja poziva se drvenim klepetalima.
Šta se dogodilo na Veliki petak
Hristos, uhapšen prethodne noći, izveden je na danapnji dan pred jevrejske prvosveštenike na suđenje zbog optužbi da propovijeda učenje za koje su tvrdili da je u suprotnosti sa vjerskim principima i zakonima judaizma.
Veći broj lažnih svjedoka, koje su prvosveštenici doveli, navodili su, između ostalog, da Isusovi govori o Carstvu nebeskom predstavljaju njegovu namjeru da se proglasi za jevrejskog cara koji će ih osloboditi od rimskog ropstva.
To je iskoristio prvosveštenik Kajafa i odlučio da Hrista preda rimskom namjesniku Judeje – Pontiju Pilatu, kako bi ga on osudio zbog pobune protiv Rima, što se kažnjavalo smrću.
Pilat je Hrista predao u ruke jevrejskom kralju Irodu, koji ga je vratio nazad rimskom namjesniku.
Na Pilatova pitanja i tvrdnje Isus je ćutao ili odgovarao samo sa: “Ti kažeš”, rekavši mu u jednom momentu da “njegovo carstvo nije od ovog svijeta”.
Vidjevši da nema elemenata za osudu, rimski namjesnik poslužio se starim jevrejskim običajem da za vrijeme Pashe bude pomilovan jedan osuđenik, te je okupljeni narod upitao da li želi slobodu za Hrista ili Varavu.
Okupljeni narod, podstrekavan jevrejskim prvosveštenicima, zatražio je slobodu za Varavu, a osudu za Hrista, riječima: “Krv njegova na nas i našu djecu”.
Pilat je tako i odlučio, rekavši: “Osudili ste nevinog”. Nakon toga je pristupio ritualnom pranju ruku. Otuda potiče izraz “pranje ruku” u značenju skidanje odgovornosti sa sebe.
Osuđenog Hrista vojnici su bičevali, stavili mu na glavu trnov vijenac i tjerali ga da do brda Golgota nosi krst, na kojem je razapet.
Raspetog Hrista vojnici su proboli kopljem između rebara, stavili mu na usta sunđer natopljen sirćetom, a iznad glave ploču sa natpisom na hebrejskom, grčkom i latinskom jeziku: “Isus Nazarećanin, car judejski”. Za to vrijeme Isus je molio Boga da im oprosti, riječima: “Oprosti im, Bože, jer ne znaju šta čine”.
Sveta jevanđelja navode da je Hristos u “deveti čas dana”, odnosno u tri časa poslije podne ispustio dušu.
U momentu Hristove smrti nebo se potpuno pomračilo, nastala je neviđena oluja, grobovi su se otvorili, a stijena na koju je stavljen krst pukla je po neprirodnoj liniji.
Mrtvog Hrista skinuli su sa krsta, umotali u pogrebno platno, sahranili u grobnicu, na čiji ulaz je postavljena velika kamena ploča, a pred grobom su stražarili legionari.
Plaštanica
U svim pravoslavnim hramovima popodne se iznosi Plaštanica, koja simbolizuje platno u koje je Isus umotan nakon skidanja sa krsta i na njoj je prikazano Hristovo polaganje u grob.
Na Veliki petak nema liturgije već se služe Carski časovi kada se čitaju dijelovi iz jevanđelja o Isusovom stradanju.
Carskim časovima se na jutrenju podsjeća na vođenja Hrista na sud ka Pontiju
Pilatu, vrijeme osude, vrijeme krsnih stradanja i raspeća na brdu Golgota, a zatim i skidanja tijela Hristovog sa krsta večernjom službom na kojoj se iznosi Plaštanica.
Plaštanica se stavlja na posebno ukrašen sto ispred oltara, koji predstavlja Hristov grob.
Nakon večernje službe se u nastavku služi jutrenje Velike subote sa Statijama (opijelo Isusu Hristu), nakon čega oko hrama ide litija sa Plaštanicom.
Statije su pjesme u kojima se opisuje žalost i patnja Presvete Bogorodice zbog raspeća i smrti njenog sina Isusa Hrista, ali i patnje koje najavljuju njegovo slavno vaskrsenje.
Zbog značaja ovoga praznika, svaka nedjelja u toku godine posvećena je Vaskrsu i svaka nedelja je mali Vaskrs.
Strogi post
Pravoslavni vernici na Veliki petak strogo poste provodeći dan samo na suvom hlebu i vodi, a mnogi i “jednoniče”, to jest cijeli dan ništa ne jedu, niti piju, već tek uveče uzmu malo hljeba i vode poslije večernje službe.
Strogo je zabranjeno piti vino, jer je ono simbol nevino prolivene krvi Isusa Hrista. Hljeb se nikako ne mijesi.
Pokretni praznik
Vaskrs spada u pokretne praznike i praznuje se posle jevrejske Pashe, u prvu nedjelju poslije punog mjeseca koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice ili neposredno poslije nje. Nikada prije te ravnodnevnice.
Najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja po novom kalendaru.
Farbanje jaja
U većini krajeva na Veliki petak farbaju se jaja.
Farbanje jaja za Vaskrs spada u najstarije hrišćanske običaje i simbolizuje dan kada je Marija Magdalena došla u Rim da pripovijeda jevanđelje.
Stigla je i do cara Tiberija kome je na poklon donijela korpu jaja.
Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo kao kada bi bijela jaja u korpi promijenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: “Hristos vaskrse” i sva jaja u korpi su postala crvena.
Crvena boja je simbol radosti i vaskrsenja, a prvo crveno jaje se čuva do narednog Vaskrsa kao “čuvarkuća”, zaštitnik porodice.
Prema drugoj legendi, stanovnici Jerusalima su se rugali hrišćanima da Hristos nije vaskrsao, jer je to nemoguće, kao što nije moguće da kokoške snesu crvena jaja.
Sljedeće godine, na dan Uskrsa, sve kokoške u Jerusalimu su snijele crvena jaja.
Običaji i vjerovanja
Ovaj dan se naziva i Raspeti petak, jer je tog dana razapet Isus Hrist. Zbog toga se vjeruje da ovog dana ne valja uzimati eksere, igle i druge oštre i šiljate predmete, da se ne bi pozljeđivale Isusove rane.
Veliki petak je u kalendaru obilježen crvenim slovom, te se ne rade nikakvi poslovi. Žene na ovaj dan nikako ne smiju da uzmu iglu u ruke, jer se vjeruje da će im se na rukama pojaviti plikovi.
Ne treba organizovati nikakvo veselje, niti slušati muziku, budući da je ovo najtužniji hrišćanski praznik.
