BANJALUKA – Banjalučke „Eko toplane“ trenutno imaju dovoljno drvne sječke za rad sistema do kraja decembra, ali samo uz maksimalno racionalno upravljanje raspoloživim količinama. Za ostatak grejne sezone energent tek treba nabaviti, a u preduzeću otvoreno upozoravaju da za to nedostaje novca.
„Nabavka mora biti nastavljena kako bi bile obezbijeđene količine potrebne za ostatak grijne sezone. Upravo zbog toga finansijska likvidnost i pravovremeno donošenje odluka imaju direktan operativni značaj“, ističu za BL portal u „Eko toplanama“.
Neriješeno pitanje finansiranja, kako upozoravaju, već utiče na pripreme za sezonu. Nabavka sječke kasni za planiranom dinamikom, radova na distributivnoj mreži je manje nego što je potrebno, a manjak novca otežava i plaćanje dospjelih obaveza.
„Posljedice finansijskog disbalansa već se odražavaju na pripreme. Dinamika nabavke energenta za predstojeću sezonu zaostaje za planiranom, obim rekonstruktivnih zahvata na distributivnoj mreži manji je od potrebnog, dok nedovoljan priliv sredstava otežava izmirenje dospjelih obaveza prema dobavljačima i izvođačima. U postojećim okolnostima, bez rješavanja finansijskog disbalansa kroz odluke koje nisu u nadležnosti Eko toplana, nije moguće odgovorno garantovati stabilno funkcionisanje sistema tokom cijele grijne sezone 2026/2027. u potrebnom obimu i kvalitetu“, kažu u „Eko toplanama“.
Kako se početak grijne sezone približava, dodaju, prostor za djelovanje svakodnevno se smanjuje. Ipak, obećavaju da će do početka sezone nastaviti sa prioritetnim sanacijama mreže, remontima postrojenja i nabavkom energenta kako bi sistem bio maksimalno spreman.
Paprikovac, Sime Matavulja i Kočićev vijenac najveći izazovi
Jedan od problema na koji „Eko toplane“ godinama upozoravaju jeste starost distributivne mreže.
„Parcijalnim sanacijama moguće je značajno povećati pouzdanost pojedinih dionica, ali one ne mogu zamijeniti sistemsku rekonstrukciju mreže“, ističu u ovom preduzeću.
Među najvećim izazovima trenutno su Paprikovac, Ulica Sime Matavulja i dio Kočićevog vijenca. U zavisnosti od raspoloživog novca, planiran je i početak radova na Bulevaru cara Dušana.
„Sanacijom te dionice trebalo bi da bude otklonjeno jedno od postojećih uskih grla za naselja Paprikovac i Sime Matavulja. Ovaj primjer ujedno najbolje pokazuje zašto finansijska održivost nije apstraktno računovodstveno pitanje. Raspoloživost sredstava neposredno određuje koliko kritičnih dionica mreže može biti rekonstruisano prije početka sezone“, dodaju iz „Eko toplana“.
Od Grada traže 13 miliona KM i isplatu starih grantova
Iz ovog preduzeća tvrde da su Gradu Banjaluka i nadležnim organima tokom prethodnog perioda dostavljali zahtjeve, finansijske analize, projekcije poslovanja, procjene rizika i urgencije. U njima su, kako navode, detaljno obrazložili zbog čega postojeći finansijski okvir više nije dovoljan za dugoročnu održivost sistema daljinskog grijanja.
„Pored zahtjeva za korekciju cijene, od Grada i Skupštine Grada zatražena je i isplata dospjelih, a neisplaćenih sredstava granta za 2024, 2025. i dio 2026. godine, kao i odobravanje tekućeg granta u iznosu od 13 miliona KM, radi obezbjeđenja sigurnosti. Zahtjev za korekciju cijene rezultat je detaljnih finansijskih analiza stvarnih troškova funkcionisanja sistema, a ne proizvoljno određenog procenta“, navode u „Eko toplanama“.
Prema njihovim tvrdnjama, suštinski problem predstavlja višegodišnji nesrazmjer između rasta troškova proizvodnje i distribucije toplotne energije i prihoda sistema.
„Eko toplane su još od kraja 2023. godine Gradu kontinuirano dostavljale podatke koji ukazuju na taj disbalans i njegove moguće posljedice“, dodaju iz preduzeća.
U „Eko toplanama“ upozoravaju da problemi nisu nastali preko noći, niti su bili nepredvidivi. Naglašavaju da priprema za grijnu sezonu nije samo tehničko pitanje.
„Ona podrazumijeva blagovremenu nabavku energenta, održavanje i rekonstrukciju dotrajale distributivne mreže, remont proizvodnih postrojenja, izmirenje obaveza prema dobavljačima i izvođačima, te obezbjeđivanje finansijske likvidnosti potrebne za funkcionisanje jednog ovako velikog sistema. Upravo zbog toga Eko toplane već duži period upozoravaju da tehnička spremnost i finansijska održivost sistema ne mogu biti posmatrane odvojeno“, podvlače u ovom preduzeću.
Prethodnu zimu u Banjaluci obilježili su zahtjevi „Eko toplana“ za povećanje cijene grijanja, o kojima se više puta raspravljalo i u Skupštini grada, ali korekcija cijene nije odobrena. “Eko toplane” su prema posljednjem zahtjevu tražile poskupljenje grijanja u Banjaluci za 52 odsto. Istovremeno, brojni građani tokom sezone nisu krili nezadovoljstvo kvalitetom grijanja koje plaćaju.
