BANjALUKA – Udruženje „Mozaik prijateljstva“ iz Banjaluke pokreće humanitarni broj kako bi prikupili novac za kupovinu i adaptaciju kuće ili drugog objekta, u kojem će najugroženiji sugrađani dobijati još kvalitetniju pomoć i podršku.
Predsjednik Udruženja Miroslav Subašić rekao je za “Glas Srpske” da će pozivom na broj, građani, institucije i privrednici od 1. marta imati priliku da doprinesu boljem životu stotinama ugroženih sugrađana, podrže rad javne kuhinje, dnevnog centra i podjelu osnovnih namirnica.
– Vrijeme je da “Mozaik” dobije trajno rješenje koje će odgovoriti na sve veće potrebe korisnika. Glavni cilj je kupovina i adaptacija kuće ili objekta i potrebno je da 350.000 ljudi pozove humanitarni broj te donira dvije marke – kazao je Subašić.
Dodao je da objekat u kojem se nalaze dugi niz godina ni dan-danas nema upotrebnu dozvolu.
– Ovaj problem traje toliko dugo da već tri gradonačelnika rješavaju papire, a mi i dalje nemamo dozvolu. Naša situacija nije takva da nas neko tjera iz ovog objekta, ali problem je u tome što na mjesečnom nivou, samo kroz Centar za socijalni rad, gubimo desetine hiljada maraka, a da ne govorim koliko gubimo kroz javnu kuhinju – kazao je Subašić.
Prema njegovim riječima, pozitivna strana ove priče jeste to što taj objekat služi ljudima i što su upravo u njemu tokom prethodne godine podijelili više od 20 miliona obroka.
– Pokušali smo da riješimo situaciju sa institucijama, ali nažalost nismo uspjeli. Upravo zato krećemo u akciju da putem humanitarnog broja pokušamo nešto uraditi. Novi objekat bi bio idealno rješenje i na taj način bismo imali manje troškove – pojasnio je Subašić.
Subašić je naglasio da u dnevnom centru za stara lica imaju 60 korisnika, što im predstavlja dodatne gubitke, naročito kada se u obzir uzmu i usluge dnevnog centra za beskućnike, te javno kupatilo i podjela tekstila.
– Sve su to veliki gubici za nas. Grad Banjaluka preko Centra za socijalni rad plaća 8,60 KM po jednom čovjeku. Imamo 60 ljudi, što je oko 500 maraka dnevno. S druge strane, Crveni krst, zato što ima upotrebnu dozvolu, za otprilike 400 korisnika dobija 348.000 maraka. Mi imamo 800 obroka dnevno i zamislite koliko onda gubimo svaki mjesec. Ako Crveni krst za svoj ozbiljan rad dobija tolika sredstva, a mi imamo duplo više korisnika, zamislite koliko bi novca mi trebali dobiti – kazao je Subašić.
Prema njegovim riječima, Grad godišnje izdvaja 12.500 maraka za pomoć kuhinji, ali to ne može pokriti sve troškove.
– Kada uzmemo u obzir zakup, struju i hranu, jer u ovoj zgradi pružamo više različitih usluga, taj iznos jednostavno nije dovoljan. Grad finansira i svečane obroke. Ranije smo dobijali po 3.000 maraka, a ove godine je taj iznos povećan na 5.500 maraka. Dakle, Grad nam pomaže, ali kada bismo sve stavili na papir, to nije dovoljno za pokrivanje troškova – rekao je on.
Kaže kako ne vjeruje da bi iko drugi mogao raditi pod ovakvim uslovima.
– Nama svaki dan treba 300 hljebova, 25 kilograma mesa, šest litara ulja i 80 kilograma krompira. To su ogromne količine. Svakodnevno nam se obraćaju građani koji traže pelene ili osnovne namirnice poput riže, jer im plata ne može pokriti sve troškove, a po zakonu ne mogu ostvariti pravo na pomoć. Mi moramo biti ljudi i donijeli smo odluku da ćemo pomoći svima, bez obzira na godine – pojasnio je Subašić.
Iz gradskog Odjeljenja za društvene djelatnosti rekli su za “Glas” da grad ima zakonsku obavezu da finansira rad javne kuhinje Gradske organizacije Crvenog krsta Banjaluka.
– S obzirom na to da nedjeljom ova javna kuhinja nema organizovane obroke, Grad svake godine sufinansira projekat Udruženja građana “Mozaik prijateljstva” pod nazivom “Obrok ljubavi”, tako što oni jednom sedmično pripremaju i dijele kuvane obroke za socijalno ugrožene građane. U 2025. godini za ove namjene izdvojena su sredstva u iznosu od 12.500 KM. Isplate su se vršile u skladu sa Ugovorom za 2025. na osnovu raspoloživih sredstava u budžetu grada, u tri mjesečne rate – naveli su iz odjeljenja.
- Socijalno preduzeće
Miroslav Subašić je kazao da je u toku izgradnja prvog socijalnog preduzeća u naselju Ramići, koje će se baviti proizvodnjom hrane, te preradom tekstila i namještaja.
– Dio izgradnje je već završen. Pravimo magacin kako bismo mogli odgovoriti na sve potrebe kada krene proizvodnja hrane. Ukoliko ne budemo imali prostor za skladištenje hrane, namještaja i tekstila koji nam ljudi doniraju, sve bi to vremenom propalo – rekao je on.
