Ako vam je na pamet palo da su cijene stanova u Banjaluci visoke, nije vam se učinilo. One su stvarno astronomske. Ako ste kojim slučajem pomislili da je život na turskoj obali luksuz, znajte da tamo stan od 90 kvadrata, sa 2 kupatila, 2 balkona i pogledom na more možete da kupite za oko 200.000 KM.
U Banjaluci, za isti iznos možda uhvatite garsonjeru ili jednosoban stan, sa pogledom na ulicu i saobraćajni haos.
Po podacima koje se mogu naći na internetu i na stranicama za prodaju nekretina, u turskom gradu Mersin stan od 53 kvadrata, 400 metara od mora, košta 65.000 evra ili oko 126.750 KM. Računica kaže da je kvadrat oko 2.170 KM. A u Banjaluci? Za taj novac možda možete da dobijete stan na periferiji. Pitanje ako i to.
Beograd je skup, naravno. Ali kod Narodnog pozorišta, 51 kvadrat možete da platite 190.000 evra. Ili 41 kvadrat na Dorćolu za 199.000 evra ili na Zvezdari stan od 60 kvadrata za 165.000 evra.
A kod nas, kvadrat u centru ide i do 7.000 KM, što znači da za stan od 51 kvadrat treba da izdvojite 357.000 KM ili dušu, bubreg i 20 godina kredita.
U Novom Sadu, na primjer, za 145.000 evra dobijete stan od 58 kvadrata. U Sarajevu je prosječna cijena kvadrata novogradnje 3.549 KM. Ali to je samo prosjek. Realnost je ovakva: Od 3.000 KM pa do 6.800 KM i više, u zavisnosti gdje biste da živite. Ili u starijim zgradama od 2.500 do 5.000 maraka. U Novom Sadu stan od 58 kvadrata košta 145.000 evra, a 42 kvadrata možete da kupite za 105.000 evra. Ima i jeftinijih. Da platite 71.000 evra za 48 kvadrata stambenog prostora.
Agenti za nekretnije poručuju da je svaka nova zgrada nova cijena i to malo veća. Po par procenata. Pet, šest. Ali na veliku osnovicu pravi bitnu razliku.
Recimo, ako se odlučite na kupovinu u prostoru gdje je kvadrat 7.000 maraka, to znači da stan od 60 kvadrata košta 420.000 KM. U mnogim zgradama garaža je poseban „stan“, dodatnih 30.000 KM.
Dragan Milanović iz Agencije za nekretnine “Remax” Banjaluka za Srpskainfo kaže da su cijene kvadrata u Banjaluci, u Stepe Stepanovića od 4.200 do 4.500 KM, u Lazarevu 3.500, kao i u Vrbanji i Adi. U Šargovcu, koji do skoro nije bio u fokusu, kvadrat je 2.800 maraka. To je cijena od prije 4 godine u centru Banjaluke.
U centru Banjaluke kvadrati od 6.000 do 7.000 maraka.
Prema njegovim riječima, cijene kvadrata u Banjaluci su tolike i jer je malo gradova gdje je „tržište živo“.
-U malim mjestima, gdje se bilježi depopulacija, smanjen broj stanovnika, se ne kupuje, već u većim gradovima, prvenstveno u Banjaluci. Razlog je jednostavan, jer je ekonomski isplativije. Naime, ako se kupuju kao investicijske nekretnine, lako mogu da ih izdaju za relativno visoku cijenu. Ako kupuju za djecu, za studiranje ili zbog posla, mnogim je isplativije da tu kupe i investiraju svoj višak kapitala. A uvijek neko ima para. A svoju investiciju mogu da unovče u svakom momentu kad im u perspektivi bude trebao novac – objašnjava Milanović.
Stanovi su postali najpopularniji oblik investicije u zemlji gdje je berza misaona imenica, a dionice predmet legendi. Ili kriptovalute.
-Loše finansijsko tržište, loša finansijska pismenost ljudi, pravna nesigurnost za investiranje u berzu, dionice, kriptovalute ili pokretanje vlastih biznisa su stvari koje bi u ekonomskom smislu bile profitabilnije i imale bi veći prinos na uloženi kapital. Ali, ljudi su nesigurni u to, već je rizik, ne usuđuju se i nekako je tradicionalno ostalo da im je najsigurnije kupiti neki stan – naglašava Milanović.
Sve dok kupaca ima, cijene neće padati.
-Možda za veći broj ljudi to izgleda nedostižno i preskupo, ali uvijek ima ta kategorija kupaca koja je spremna da plati. I sve dok su oni spremni da plate, investitori nisu spremni da spuštaju cijenu – kaže Milanović.
