Za Republiku Srpsku 21. novembar predstavlja jedan od najznačajnijih datuma u njenoj savremenoj istoriji. Na taj dan 1995. godine u američkom gradu Dejtonu parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH, kojim je zaustavljen rat i potvrđen ustavno-pravni položaj Republike Srpske kao jednog od dva entiteta u sastavu Bosne i Hercegovine.
Dejtonski sporazum nije bio samo dokument kojim je okončan rat, već i međunarodni okvir kojim je definisano unutrašnje uređenje BiH. Njegovim potpisivanjem Republika Srpska dobila je međunarodno potvrđen položaj u okviru nove ustavne strukture zemlje, sa svojim teritorijalnim integritetom, institucijama i nadležnostima.
Republika Srpska kao jedan od dva entiteta
Ustav BiH, koji predstavlja Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, jasno propisuje da se BiH sastoji od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH.
Posebno značajna odredba jeste član tri Ustava BiH, prema kojem sve funkcije i ovlaštenja koja nisu izričito dodijeljena institucijama BiH pripadaju entitetima.
To znači da ustavni sistem polazi od nadležnosti entiteta, dok su institucije na nivou BiH nadležne za pitanja koja su im Ustavom izričito povjerena.
Republika Srpska je na osnovu tog ustavnog okvira zadržala pravo na sopstveno političko i institucionalno organizovanje, uključujući Narodnu skupštinu, Vladu, predsjednika Republike i druge institucije.
Šta je Dejton garantovao Republici Srpskoj?
Dejtonskim sporazumom uređeno je više pitanja od ključnog značaja za Republiku Srpsku:
- Ustavno priznanje Republike Srpske kao jednog od dva entiteta BiH.
- Kontinuitet njenog pravnog postojanja u okviru ustavnog uređenja BiH.
- Sopstvene institucije zakonodavne, izvršne i sudske vlasti.
- Nadležnosti koje nisu izričito prenesene na nivo BiH.
- Učešće u institucijama BiH kroz ustavno definisane mehanizme.
- Teritorijalno razgraničenje između dva entiteta.
Posebno je važan princip prema kojem se dodatne nadležnosti institucija BiH mogu uspostavljati u skladu sa ustavnim procedurama, uključujući sporazum entiteta kada je to predviđeno Ustavom.
Izvorni Dejton i pitanje nadležnosti
Tokom protekle tri decenije pitanje primjene Dejtonskog sporazuma bilo je jedno od centralnih političkih i pravnih pitanja u BiH.
Predstavnici Republike Srpske godinama ukazuju na potrebu očuvanja nadležnosti koje su joj pripale Dejtonskim sporazumom i protive se prenosu nadležnosti za koji smatraju da nije sproveden u skladu sa Ustavom BiH.
Posebno se ističu pitanja odbrane, indirektnog oporezivanja, pravosuđa i drugih oblasti u kojima su nakon 1995. godine uspostavljene institucije na nivou BiH.
Za Republiku Srpsku dosljedno poštovanje Dejtonskog sporazuma predstavlja osnov očuvanja njenog ustavnog položaja i institucionalne samostalnosti u okviru BiH.
Dejton – datum koji je obilježio istoriju Srpske
Sporazum je parafiran 21. novembra 1995. godine u vojnoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu, a zvanično potpisan 14. decembra iste godine u Parizu.
Ovaj datum u Republici Srpskoj obilježava se kao republički praznik i neradni dan.
Trideset jednu godinu kasnije, poruka koju politički predstavnici Republike Srpske posebno ističu jeste da Dejtonski sporazum mora biti poštovan u svom izvornom obliku, uz očuvanje ustavnih nadležnosti i položaja Republike Srpske.
Za Srpsku, Dejton nije samo podsjećanje na završetak rata, već i temelj njenog današnjeg ustavnog položaja.
Izvori: RTRS, Glas Srpske, Nezavisne novine


