Dejtonski mirovni sporazum nije bio pobjeda jednih i poraz drugih, već istorijski kompromis Srba, Hrvata i Bošnjaka, postignut nakon ogromnih žrtava i dubokih podjela, istakao je profesor ustavnog prava Siniša Karan.
U kolumni objavljenoj povodom 31 godine od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, Karan je naveo da nijedna strana nije ostvarila sve svoje političke ciljeve, ali da su prihvaćeni kompromisi radi očuvanja mira.
Prema njegovim riječima, Republika Srpska je u dejtonski kompromis unijela svoju državotvornost, institucije i ustavnopravni subjektivitet, uz prihvatanje ustavnog okvira BiH.
Karan smatra da je tokom protekle tri decenije suština Dejtonskog sporazuma mijenjana intervencijama visokih predstavnika, pojedinim ustavnosudskim tumačenjima i međunarodnim političkim uslovljavanjima.
Posebno je ukazao na pitanje prenosa nadležnosti, navodeći da Ustav BiH predviđa mogućnost prenosa dodatnih nadležnosti uz saglasnost entiteta i ispunjavanje propisanih uslova.
Istakao je da dugotrajna primjena određenog rješenja sama po sebi ne može biti dokaz njegove ustavnosti, te da politička prinuda ne može zamijeniti saglasnost.
Karan je poručio da preispitivanje rješenja uvedenih nakon 1995. godine, prema njegovom tumačenju, ne predstavlja rušenje Dejtona, već zahtjev za provjeru njihove ustavnosti i usklađenosti sa izvornim sporazumom.
– Najveća prijetnja BiH nije zahtjev da se preispitaju sporne odluke nego negiranje njene dejtonske prirode, odnosno da nametanje postane trajna zamjena za dogovor – naveo je Karan.
Zaključio je da se Dejtonski mirovni sporazum mora dosljedno poštovati i da BiH može opstati samo uz poštovanje dogovorenih principa, ravnopravnosti i sprečavanja preglasavanja.
Izvor: Banjaluka.net / SRNA


