Vaskrs, najveći hrišćanski praznik, svake godine donosi iste slike – porodicu na okupu, šarena jaja i posebnu atmosferu vjere i nade. Ipak, iza tih običaja krije se mnogo dublje značenje koje mnogi danas ne poznaju u potpunosti.
Došao je Veliki petak i sam vrhunac prazničnih dana, brojna pitanja se ponovo otvaraju. Na ta pitanja odgovore daje otac Predrag Popović, koji naglašava da razumijevanje praznika mora biti iznad forme.
“Ko zaista osjeti suštinu praznika, i Božića i Vaskrsa, a i krsne slave, taj se neće buniti. Djeca treba da nam budu uzor. Oni to prihvataju srcem i raduju se, dok “mudri” samo ispituju da li toga ima u Bibliji. Mnogo toga ima veze sa identitetom jednog naroda, njegovim običajima i načinom postojanja. Crkva je vijekovima pročešljavala običaje i na one loše skretala pažnju da se ne rade, a na dobre da se poštuju”, kazao je Popović i dodao:
“Neke paganske je i hristijanizovala, odnosno dala im novi smisao. Kod nas je to išlo malo teže, jer smo se mi kroz cijelu istoriju bavili egzistencijom i kako uopšte preživjeti kao narod, a ne teologijom. Prilično smo nepismeni bili, i sada smo, kako gramatički, jezički, tako i kulturno i duhovno. Trebaće mnogo vremena da sve dođe na svoje, ako ikad i dođe. Do tada imamo šta imamo i raspolažemo ovim vremenom, ovim okolnostima i ovim ljudima. Kako mi vama, tako i vi nama. Ostalo će opšte Vaskrsenje ispeglati”, poručio je otac Predrag Popović.
Šta zapravo znači farbanje jaja?
Jedan od najprepoznatljivijih običaja jeste farbanje jaja, ali upravo tu nastaje i najviše nedoumica. Da li je to samo tradicija ili ima dublji smisao?
Otac Predrag objašnjava:
“Ako znamo ko je Hristos, zašto je postao čovjek, zašto je stradao i zašto je vaskrsao, onda nam farbanje jaja neće biti nikakav grijeh, već jedan od simbola tog saznanja, ali i načina života. Kao što je golub simbol Duha Svetoga, duga i maslinova grančica simboli mira, srce simbol ljubavi, krst simbol stradanja, slavski kolač i badnjak simboli Gospoda koji se nas radi siječe, lomi i dijeli… Ali ako poštujemo običaje bez ikakvog smisla i saznanja o tome šta predstavljaju, onda nam je i to na osudu, jer to nije izraz vjere, već običan folklor na nivou sujevjerja. Upravo zato mnogi ljudi i postavljaju pitanja iz straha. Recimo: “Šta ako se prvo jaje polomi? Šta to znači?”, ili: “Da li valja da se farbaju jaja ako je neko umro iz kuće i koje boje?”
Razna pitanja koja potiču od nerazumijevanja značaja farbanja jaja. Na tome treba raditi. Na shvatanju praznika. Mnogi će postiti na Veliki petak, a da ne znaju što gladuju taj dan”.
Šta se radi sa čuvarkućom?
Posebnu pažnju u narodu ima i tzv. čuvarkuća – jaje koje se čuva tokom cijele godine. I tu postoje različita vjerovanja, ali crkva daje jasno objašnjenje.
“Dakle, staro jaje se zakopa u dvorište, vrlo često pod neko drvo, ili u saksiju ako neko živi u stanu. Tako priroda ide prirodi, a mi novim započinjemo novi godišnji krug koji se čitav svodi na iščekivanje vaskrsenja Hristovog, ali i nas i cjelokupne prirode”, zaključio je.
